Tumori kosti

Tumori kostiju predstavljaju rast nenormalnih stanica u kostima.

Tumori kosti mogu biti benigni ili maligni. Benigni tumori kostiju su relativno česti, a maligni relativno rijetki.

Primarni tumori kosti mogu biti – beligni ili maligni tumori koji nastaju iz same kosti―ili metastatski―karcinomi koji nastaju drugdje u tijelu (primjerice u dojci ili prostati) i šire se u kosti. U djece je većina malignih tumora primarna; u odraslih osoba većina je metastatska.

Bol u kosti je najčešći simptom tumora kostiju. Također, izbočina ili tvorba mogu biti zamjetne. Ponekad tumori, osobito maligni, oslabljuju kost uzrokujući prijelome nakon malog ili bez ikakvog pritiska (patološka fraktura).

Trajno bolan zglob ili kost trebalo bi rendgenski snimiti. Međutim, rendgenska snimka pokazuje nenormalnost, najčešće bez mogućnosti procjene je li tumor maligan ili benigan. Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MR) često pomažu u određivanju točnog sijela i veličine tumora, ali najčešće ne daju specifičnu dijagnozu.

Za dijagnozu je često potrebno uzeti komadić tumora (biopsija) i pregledati ga pod mikroskopom. Za mnoge tumore uzorak se može uzeti uvođenjem igle u tumor (aspiracijska biopsija) i izvlačenjem stanica; međutim, kirurški zahvat (operacijska biopsija) može biti neophodan za uzimanje odgovarajućeg uzorka za dijagnozu. Brzo liječenje kombinacijom lijekova, kirurškog zahvata i zračenja, je iznimno važno u slučaju malignog tumora.

Dijelimo ih u tri različite skupine:

• benigni tumori,
• primarni maligni tumori kosti,
• metastatski tumori kosti – kada stanice raka iz nekih drugih dijelova tijela (npr. dojke, pluća, crijeva) migriraju u koštano tkivo.

Kost ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu. Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno čine ljudski kostur te zajedno s mišićima kosti čine sustav organa za kretanje.
Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do 45 km/h. Kosti su čvrste i jake, šuplje unutrašnjosti, stoga nisu teške te čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Kosti nisu mrtve tvari u našem organizmu, pa se zato obnavljaju kad se prelome. Ljudski kostur ima 206 kostiju.  

Građa kostiju:

1. Čvrsto koštano tkivo prožeto je kanalićima oko kojih su kružno   poredane koštane stanice, koje u međustanični prostor izlučuju kalcij i fosfor što kostima daje čvrstoću. Kanalićima prolaze krvne žile i živci.
2. Hrskavica je glatka i čvrsta savitljiva nadopuna kostima a smanjuje trenje u zglobu.
3. Spužvasto koštano tkivo jest koštano tkivo ispunjeno šupljinama i išarano malim potpornjima koji čine kosti jakima ali ne i preteškima.
4. Pokosnica obavija kost i čvrsto prirasta uz nju. Građena je od posebnog vezivnog tkiva.
5. Koštana srž – Cjevaste šupljine dugih kostiju i šupljine u spužvastom tkivu ispunjene su koštanom srži koja proizvodi većinu krvnih stanica.