Zagreb, 3. veljače 2017. – U organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora te u suradnji s udrugama pacijenata Koalicija udruga u zdravstvu i SVE za NJU obilježen je Svjetski dan borbe protiv raka, u petak 3. veljače 2017. u Hrvatskom saboru. Tim povodom saborskim zastupnicima predstavljena je nacionalna javnozdravstvena kampanja „Mi možemo. Ja mogu.“, a saborski zastupnici imali su priliku ispisati poruke kojima podupiru tu javnozdravstvenu kampanju i fotografirati se sa svojim porukama za sudjelovanje u kampanji.
U Hrvatskome saboru obilježen Svjetski dan borbe protiv raka
Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se 4. veljače svake godine kako bi se podigla svijest javnosti o oboljenjima od raka, prevenciji te bolesti, ranom dijagnosticiranju i liječenju te skrbi za oboljele. U Hrvatskoj od raka na godinu oboli 21.434 osobe, a umre 13.939 osoba, to jest svaki dan 38 osoba. Ideja nacionalne kampanje je priključivanje globalnim naporima da se proširi poruka „Mi možemo. Ja mogu.“ i da poduzmemo nešto za prevenciju, rano otkrivanje i kvalitetnije liječenje i sveobuhvatnu skrb za oboljele.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr.sc. Ines Strenja-Linić prva se uključila u inicijativu oko donošenja Nacionalnog plana, te je Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku zajedno s Ministarstvom zdravlja održao tematsku sjednicu posvećenu iniciranju izrade Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti. Glavni zaključak je bio da se pristupi izradi Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti, a Ministarstvo zdravstva imenovano je nositeljem njegove izrade. Dr. Strenja Linić izvijestila je li postignut napredak s izradom Nacionalnog plana:
„U interesu pacijenata i zdravstvenoga sustava nužno je povećati stopu preživljavanja u slučaju malignih bolesti, a to se može postići donošenjem i provođenjem Nacionalnog plana. Sveobuhvatnim Nacionalnim planom želimo unaprijediti zdravstveni sustav za sve pacijente. Republika Hrvatska je u onkologiji u posljednjih desetak godina puno napravila i uložila, od izgradnje i rekonstrukcije objekata, nabavke nove opreme i edukacije stručnjaka, no pokazatelji jasno govore da nije napravljeno dovoljno jer rezultati ne odgovaraju uloženom znanju, trudu i novcu“, rekla je dr. Strenja-Linić.
„U Hrvatskoj se moramo bolje organizirati ako mislimo dobiti bitku sa zloćudnim bolestima budući da se do 2020. očekuje porast pojavnosti raka od 20%. Vrijeme je da onkolozi izrade dijagnostičko-terapijske smjernice liječenja strukturiranog Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti te da se donese tzv. Onkološki masterplan ključnih ustanova kako bi se osigurala jednaka dostupnost za sve bolesnike u Hrvatskoj, ma gdje se liječili“, istaknuo je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Stjepko Pleština.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina (koja okuplja 84 udruga pacijenata) istaknuo je ulogu udruga pacijenata u naporima da se poboljšaju sve razine onkološke skrbi, od prevencije, probira, dijagnostike i liječenja, sveobuhvatne skrbi za oboljele i članove njihovih obitelji, do palijativne skrbi.
Sadašnje stanje u onkologiji u Hrvatskoj Belina je predstavio rezultatima o iskustvima pacijenata u onkološkoj skrbi prema kojoj je samo 16% bolesnika sa zloćudnom bolesti čekalo na pregled specijaliste više od dva mjeseca, a 62% posto bolesnika nije sudjelovalo u odlukama o liječenju. 66% oboljelih bolest je otkrilo na vlastitu sumnju da nešto nije u redu s njihovim zdravljem, dok je samo 5 % bolest otkrilo kroz programe ranog otkrivanja bolesti koji se provode u Hrvatskoj. 65% oboljelih njihov liječnik obiteljske medicine uputio je prvo kod kirurga, a samo njih 16% upućeno je kod onkologa. Komunikacija liječnika specijalista s pacijentima nije zadovoljavajuća: 49% pacijenata koji su sudjelovali u anketi nije dobilo informacije o svojoj bolesti i liječenju, a 58% ih nije dobilo te informacije na njima prihvatljiv način. Čak 61% ispitanih kaže da nisu sudjelovali u donošenju odluka o svom liječenju, a njih 58% nije dobilo informacije o lijekovima koje će primati ni o mogućim nuspojavama i opasnostima.Obrazac informiranog pristanka tijekom svog liječenja potpisalo je 96% ispitanih, ali njih 72% nije razumjelo obrazac, niti ga je liječnik s njima zajednički ispunio. Čak 53% ispitanih smatra da dijagnostika i liječenje u njihovom slučaju nisu bili pravovremeni.
„Iz podataka dobivenih anketom, očito je da nam je Nacionalni plan za borbu protiv zloćudnih bolesti neophodan, zbog podizanja kvalitete onkološke skrbi i jednakih uvjeta dijagnostike, liječenja, sveobuhvatne skrbi i palijative na cijelom teritoriju Hrvatske“, zaključio je Belina.
Glavna tajnica Udruge SVE za NJU Ljiljana Vukota objasnila je važnost provođenja kampanje „Mi možemo. Ja mogu.“ za sve dionike zdravstvenog sustava i društva općenito, kroz podizanje svijesti o tome da smo svi kao dijelovi društva odgovorni za sadašnje stanje zloćudnih bolesti, koje u Hrvatskoj prerastaju u vodeći javnozdravstveni problem, ali i za nalaženje rješenja za pozitivne promjene koje su nam nužne. Naglasila je i važnost ove kampanje u podršci naporima donošenja i implementacije Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti.
„Nadamo se da ćemo slijedeći Svjetski dan borbe protiv raka obilježiti donošenjem Nacionalnog plana“, rekla je Vukota.
Prilozi:
Rezultati ankete o iskustvima pacijenata u onkološkoj skrbi
