Rak gušterače

Rak gušterače spada među rjeđe oblike raka probavnog sustava. Kasno uzrokuje smetnje i kada se otkrije, najčešće je već u uznapredovalom stadiju. Više od 95 % pacijenata umire u roku od dvije godine nakon dijagnoze. Najčešći faktori rizika su: starija životna dob, pušenje, ishrana bogata mastima, a siromašna voćem i povrćem, debljina, smanjena fizička aktivnost, te ranije bolesti kao što su pankreatitis, dijabetes i ciroza jetre.

Najčešće obolijevaju ljudi u čijoj je bliskoj obitelji već bilo oboljelih od raka gušterače, raka ili polipoze debeloga crijeva, obiteljskog raka dojke, nasljednog pankreatitisa, melanoma i raka jajnika. Češći je kod muških nego kod ženskih osoba. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira više od 600 novih slučajeva raka gušterače.

Bolest je moguće izliječiti jedino kirurškim zahvatom, no kako je u trenutku otkrivanja bolest najčešće u uznapredovalom stadiju, potpuno odstranjenje tumora rijetko je izvedivo. Stoga se u liječenju ove vrste raka primjenjuje kemoterapija, a u novije vrijeme i ciljani biološki lijekovi.

Gušterača (pankreas) je žlijezda smještena u trbušnoj šupljini, ispod želuca i uz tanko crijevo. Dugačka je od 15 do 25 cm. Gušterača je žlijezda koja ima dvije osnovne funkcije. Prva je probava hrane posredstvom enzima tripsina i kimotripsina te amilaze i lipaze. Ovi enzimi razgrađuju proteine, ugljikohidrate i masti iz hrane do razine malih molekula koje se iz crijeva mogu upiti u krvotok. Probavni sokovi s enzimima stvoreni u gušterači ulijevaju se u tanko crijevo. To je tkz. vanjska ili egzokrina funkcija gušterače.

Druga je funkcija gušterače (tkz. endokrina funkcija) lučenje hormona inzulina u krv. Inzulin omogućuje pohranu šećera glukoze u stanice našeg organizma gdje se koristi kao izvor energije. Poremećaj lučenja inzulina uzrokom je nastanka šećerne bolesti (diabetes mellitus).

Rak gušterače najčešće nastaje zloćudnom preobrazbom stanica koje izlučuju enzime gušterače i naziva se adenokarcinomom štitnjače.